U utorak, 31. oktobra se obilježava Svjetski dan štednje, ali većina građana u Crnoj Gori nema razloga da ga slavi, jer teško da može odvojiti mjesečno određeni iznos novca koji bi stavili na banku. Zvanični podaci pokazuju da ukupni depoziti u poslovnim bankama na kraju septembra iznose 3,2 milijarde eura. Od toga se, kako su kazali „Danu” iz Centralne banke, na depozite stanovništva odnosi 1,6 milijardi eura ili 51,2 odsto, a na depozite pravnih lica 1,5 milijardi eura.
Kada se ukupan iznos depozita građana podijeli sa brojem stanovnika ispada da je po glavi stanovnika iznos depozita 2,57 hiljada eura, a po zaposlenom sedam hiljada. Istovremno javni dug države iznosi 2,3 milijarde eura, pa je Vlada svakog građanina zadužila 3,7 hiljada, a svakog zaposlenog preko deset hiljada.
Iznos od dvije i po hiljade na štednom računu za većinu građana je nemoguća misija, jer mnogi ne mogu ni da prežive mjesec dana sa platama uz troškove života koji uglavnom premašuju mjesečna primanja.
Predsjednik NVO „Borba protiv siromaštva” Radovan Tošković je naveo da se u današnje vrijeme na pošten način ne može uštedjeti novac.
– Ljudi koji štede nisu sigurno penzioneri ili radnici, već tajkuni iz organa vlasti koji su taj novac stekli korupcijom i na taj način ogromni kapital štede – rekao je Tošković.
On dodaje da sa prosječnom penzijom od 260 eura i prosječnom platom od 510 eura čovjek jedva može da preživi a ne da uštedi.
Njegovoj priči u prilog idu podaci Fonda za zaštitu depozita (FZD). Prema njihovim podacima za prošlu godinu preko 100 hiljada u bankama drži 1, 8 hiljada fizičkih lica i ukupan iznos tih sredstava je 484 miliona. Između 50 i 100 hiljada eura novca na bankama drži oko 3,5 hiljada fizičkih lica i ukupan iznos njihovih sredstava u bankama iznosi 231 milion eura. To znači da se na skoro pet i po hiljada ljudi odnosi 700 miliona eura deponovanih sredstava. Ostatak od 1,1 milijardu eura se odnosi na građane koji na štednim računima imaju ispod 50 hiljada eura. Prema podacima Fonda, broj deponenata sa ispod 50 hiljada erura na računima je 769 hiljada, međutim, dosta fizičkih lica ima po nekoliko štednih računa.
Dan je pokušao da dobije aktuelnije podatke u vezi sa depozitima, ali nam iz Fonda nijesu odgovarali na pitanja.
Generalni sekretar Udruženja banaka Bratislav Pejaković je kazao da kada je štednja u pitanju osnovno je ne trošiti više nego što se zarađuje, te da treba kupovati samo stvari koje nam trebaju.
Sedmica štednje se tradicionalno obilježava u Crnoj Gori od 31. oktobra do 6. novembra. Banke, kako je saopštio Pejaković, u prvoj sedmici novembra ohrabruju banke da pojačanom uslugom, većim kamatama, donacijama, nagradama za građane podstiču štednju.
On je kazao da je 2003. godine na štednim računima bilo svega 42,2 miliona eura.
M.B.
Nemam od čega da uštedim
-Mensur Šaljaj, nezaposlen – Ne štedim, niti imam od čega da uštedim. To je posao za biznismene, oni su ti koji mogu da štede a imaju i od čega.
-Jovanka Mijušković, diplomirani ekonomista – Iako štedim cijeli život opet nisam dovoljno uštedjela. Ne može se od prosječnih plata uštedjeti. Poznato je da uštedjeti mogu samo tajkuni i ljudi na nekim bitnim funkcijama kao i vlasnici raznih kompanija.
-Nina Ivanović, profesor – Obični ljudi mogu da uštede, tj. pokušavaju. Za razliku od vlasnika raznih kompanija, tajkuna i biznismena, oni svoj račun konstantno dopunjuju i ne doživljavaju ga kao slamku spasa, kao u slučaju običnog građanina.
Prosječna kamata 0,75 odsto
U septembru je pasivna prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na deponovana sredstva iznosila 0,75 odsto, kazali su iz CBCG. Na depozite fizičkih lica stopa je iznosila 1,02 odsto, a pravnih 0,46 odsto.